Ti možeš da utičeš na svog šefa isto koliko i on/ona na tebe

Svako od nas ima svoju strategiju za karijeru i život.

Razlikujemo se po tome da li su nam strategije:

  1. konstruktivne ili defanzivne
  2. svesne ili nesvesne.

Ja se bavim KONSTRUKTIVNIM SVESNIM STRATEGIJAMA i ako ti deluje da možeš da se identifikuješ sa tim putem onda je ovaj tekst za tebe.

Kakve ovo ima veze sa šefom iz naslova teksta?

Svake veze.

Taj jedan odnos u našem životu, odnos sa šefom, je jedan od najvrednijih poligona za rad na svesnim konstruktivnim strategijama.

Nažalost, statistički većina ljudi bira defanzivne strategije (i to najčešće nesvesne) za pristupanje tom odnosu. Moj je zaključak da je veliki razlog za to manjak znanja o tome kako biti svesno konstruktivan.

Deo moje lične misije je da proširim ZNANJE o svesnoj konstruktivnosti.

2 uverenja su presudna ako želiš da kreneš putem svesne konstruktivnosti u odnosu sa šefom/šeficom:

1. Uverenje da možeš da biraš svog šefa/icu isto koliko i on/ona bira tebe

2. Uverenje da možeš da utičeš na to kakav će biti vaš odnos

Uverenje pod brojem 1. važi i za izbor kompanije, izbor posla…. i preporučujem da ga praktikuješ i proveravaš kod sebe u svim tim situacijama.

Uverenje pod brojem 2. možeš da praktikuješ utičući na prohodnost i protočnost fidbeka u odnosu sa šefom.

Da, TI MOŽEŠ DA UTIČEŠ NA PROHODNOST I PROTOČNOST FIDBEKA U ODNOSU SA ŠEFOM. I to je verovatno jedna od najvrednijih stvari koju možeš da uradiš za sebe u svojoj karijeri.

“Ali on/ona ne želi ništa da čuje.”

Da sam dobila dolar svaki put kad mi je klijent ovo rekao za svog šefa….

Ako je to ZAISTA tako, a mali je broj slučajeva da je ZAISTA tako, onda se vrati na uverenje br. 1 i počni da razmišljaš o promeni šefa. Jer ako ne razmišljaš o tome onda ti biraš takvog šefa.

Kad kreneš putem svesne konstruktivne strategije za početak je korisno sledeće: 

a) da ti budu jasna očekivanja koja tvoj šef ima od tebe 

b) da znaš šta šef misli o tvom radu.

Moja preporuka je da zakažeš jedan formalni sastanak sa dovoljno izdvojenog vremena u kalendaru da pričate o tome.

Jedini razlog zbog koga izbegavamo otvorene razgovore sa šefom je strah od toga kakav će biti ishod tog razgovora.

Jedan od načina za prevazilaženje bilo kog straha je ZNANJE.

U ovom konkretnom slučaju to je znanje o tome kako voditi taj razgovor.

Evo predloga STRUKTURE tog sastanka:

Počni razgovor izražavanjem svega čime si zadovoljan/a u saradnji sa svojim šefom i poslom koji radiš:

Na primer: “lepo mi je u timu”, “mnogo učim na ovom poslu”, “imam prilku da probam nove pristupe u radu” “dajete mi priliku da se dokažem”, “sviđa mi se kako je posao organizovan” …

U drugom koraku izrazi želju da nastaviš da radiš na još bolji način i na još veće zadovoljstvo:

“Imam želju da pokažem još bolje rezultate”

“Voleo/la bih da pružim još više”

“Želeo/la bih da učim još više”

“Voleo/la bih da pružim veći doprinos”

U trećem koraku izrazi želju da čuješ šta šef misli o tvom dosadašnjem radu:

“Zbog toga bi mi značilo da čujem šta iz Vašeg ugla radim dobro, čime ste zadovoljni, ali i šta smatrate da treba da popravim, radim bolje ili drugačije?”

i to obrazloži:

Ove informacije bi mi mnogo značile i sigrna/an sam da bi me usmerile da dam još veći doprinos

Sva ova pitanja treba postaviti u jednom optimističnom i pozitivnom duhu bez bilo kakvih negativnih konotacija, pažljivo saslušati odgovore i nakon sastanka dati sebi vremena da razmisliš o odgovorima i doneseš svoje dalje odluke.

Možeš postaviti i “follow up” pitanja ukoliko je šef bio nejasan ili previše uopšten:

“Da li možete molim Vas da mi date neki konkretan primer iz mog rada za to na šta ste mi upravo ukazali? Nisam siguran/a da znam na šta tačno mislite, a baš želim da to poravim ili promenim pa bih kroz primer lakše shvatio/la.”

Na kraju razgovora jako je važno da SUMIRAŠ šta si čuo/la kao fidbek i time proveriš da li si sve razumeo/la kako treba i zahvališ se, jer je fidbek na listi najvrednijih stvari koju nam neko može dati.

Svakako da ne moraš da se složiš sa svime što čuješ i o tome kako izraziti svoje neslaganje pišem sledeće srede, kao finalni tekst o fidbeku u ovom nizu.

Ovaj današnji tekst bih zaključila jednim predlogom KAKO ŠEFU UPUTITI KOREKTIVNI FIDBEK.

Najlakši način je kroz varijaciju feed-forwarda.

Na primer: “Mnogo bi mi značilo ukoliko biste bili raspoloženi da ovakve sastanke imamo svakog meseca. Ako se slažete, poslao/la bih zahtev kroz kalendar da se vidimo na sat vremena svakog poslednjeg četvrtka u mesecu.” (umesto kritike “smeta mi što nemamo redovno fidbek sastanke”)

Ili

“Ako vam nije problem mnogo bi mi značilo da uputstva za rad na projektima dobijem bar nedelju dana unapred da bih mogao/la na vreme da se spremim.” (umesto kritike: “ne dostavljate mi na vreme uputstva za projekte i ne mogu da se spremim za rad”)

Dakle, SVE ČIME NISI ZADOVOLJAN/A MOŽEŠ DA IZRAZIŠ KAO PREDLOG ZA DRUGAČIJI NAČIN U BUDUĆNOSTI.

A sve ovo možeš da primeniš i u porodici i sa prijateljima, sa partnerom, decom…

***

Ako te je ovaj tekst podstakao na želju da radiš na svesnim konstruktivnim strategijama razmsili o 2 moguće opcije rada sa mnom:

  1. individualni rad sa mnom – dovoljno je da mi odgovoriš na ovaj email da saznaš više o tome 
  2. rad kroz moj online program PERSONAL EMPOWERMENT za koji sam otvorila listu čekanja na koju možeš da se prijaviš ovde i koji će ovog puta biti otovoren za prijave i za fizička lica i preko kompanija

RADUJEM TI SE!

Morate biti prijavljeni na newsletter da biste imali pristup arhivi

Unesite svoju email adresu u polje ispod

Email adrese se ne ustupaju trećim licima ni pod kojim uslovima.

Ovaj sajt koristi kolačiće (cookies). Nastavkom korišćenja ovog sajta saglasni ste sa našom upotrebom kolačića.